DUBROVNIK

Općenite informacije o Dubrovniku

Kultura i povijest Dubrovnika

Dubrovnik je jedna od najljepših destinacija na svijetu, kako u pogledu kulturne baštine tako i u pogledu turističke destinacije za odmor. Grad se nerijetko naziva ''biserom Jadrana'', a 1979. godine dodan je na UNESCO-v popis Svjetske baštine kao grad bogate kulture i povijesti.
Više od tisuću godina povijesti čini Dubrovnik europskim kulturnim centrom. Povijest je prisutna u svakom dijelu ovoga Grada, jer on je u isto vrijeme grad muzej i živa pozornica, idealan spoj povijesti i suvremenosti. Svaki kutak jadranskog bisera, kako ga nazivaju posjeduje svoju vrijednost.
Okružen je jedinstvenim srednjovjekovnim zidinama dugim 1940 metara koje su očuvane u svom izvornom obliku i otvorene posjetiteljima kao najveća atrakcija Dubrovnika. Zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, zemljopisnom položaju, blagoj klimi, tradicionalnoj ljubaznosti, znanju i iskustvu u turizmu Dubrovnik je prepoznat na turističkim tržištima po visokoj kvaliteti svog turističkog proizvoda. Dubrovnik je hrvatsko kongresno središte, grad s najvećim brojem organiziranih skupova, kongresa i posebnih "incentive" programa i bilježi najbolje rezultate upravo u tom turističkom segmentu.
Dubrovnik se svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz spomeničko blago krasi i niz izvrsnih festivala, prestižnih likovnih događanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome, iznimni umjetnici, vrhunski vaterpolisti i plivači .
Stari grad Dubrovnik smješten je unutar gradskih zidina dugih 1970 metara, koje su tijekom stoljeća služile za obranu od raznih prijetnji, a danas predstavljaju najveću gradsku atrakciju.
Vrata od Pila i vrata od Ploča koja veže glavna gradska ulica - Stradun, označavaju ulaz i izlaz iz gradskih zidina i Dubrovnika kao grada muzeja i kazališne scene. Uz bogatu i raskošnu povijest i baštinu, Dubrovnik je grad vrhunskih delicija, prekrasne prirode i ljubaznog stanovništva, stoga odvojite svoje vrijeme te istražite sve mogućnosti koje vam pruža kako biste osjetili duh vremešnog grada.
Preko šezdeset godina festivala Dubrovačke ljetne Igre, dvanaest godina Festivala komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, prezentacija svjetske sedme umjetnosti putem Libertas Film Festivala, izuzetan i neodoljiv Festival rane glazbe, tradicionalne svetkovine poput Feste zaštitnika Grada sv. Vlaha, maškare što vraćaju u doba Njarnjas grada, operne gala večeri. Kulturna ponuda grada stalno se obogaćuje, jer goti Dubrovnika tragaju za visokokvalitetnim doživljajima, velik je broj turista na dolazak u Dubrovnik motiviran upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u večerima kad puni mjesec prospe svoj trag na mirnoj pučini, a iz atrija dubrovačkih palača dopiru božanstveni zvuci glazbenih virtuoza.
Dubrovnik je i destinacija za uživanje u odmoru, zračnim linijama izuzetno dobro povezana sa svim većim centrima Europe. Dubrovnik je grad koji očarava, u kojeg se zaljubite i uvijek iznova dolazite, tragajući za njegovim bezbrojnim pričama, otkrivajući u njemu jedinstvene doživljaje.
Slika luksuznih krstaša ispred stare gradske luke svjedoči o važnosti Dubrovnika kao najsnažnije cruise destinacije u Hrvatskoj, pete luke Mediterana za ove brodove kojima je najjužniji hrvatski grad postao nezaobilazan dio itinerara. Posljednjih godina Dubrovnik se profilira i kao City Break destinacija, čemu pogoduje sve kvalitetnija zračna povezanost tijekom cijele godine, koja, sudeći prema interesu važnih emitivnih tržišta u budućim razdobljima biti još snažnija što jamči postizanje cilja cjelogodišnjeg turističkog poslovanja kojemu je Dubrovnik sve bliži i po tome izlazi iz hrvatskih okvira.

Spmenici u Dubrovniku

Grad Dubrovnik, grad je spomenik koji živi, kako materijalne tako i nematerijalne baštine. Vrijednost Dubrovnika UNESCO prepoznaje još prije trideset godina, a Festu sv. Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika, kao dio registra zaštićene nematerijalne baštine uvrstio je u listopadu 2010. Dubrovačka Republika kao najsjajnije doba dubrovačke povijesti do savršenstva je uredila grad i život u njemu, kroz svoj statut i druge povijesne dokumente. Republika nije podizala spomenike svojim suvremenicima, tu ogromnu čast jedini je zavrijedio pomorac Miho Pracat, a najčešći lik na dubrovačkim spomenicima lik je sv. Vlaha koji čuva na dlanu Grad.
Stari grad okružen je visokim obrambenim zidinama koje su do danas izvrsno očuvane. One su najveća atrakcija turistima jer je šetnja po 1940 metara dugim zidinama i prekrasan pogled na Dubrovnik, otoke i more jedinstven doživljaj. Ali na tu šetnju nikako nemojte krenuti po jakom suncu jer je iznimno naporna. Najbolje vrijeme je ujutro ili kasno poslijepodne i ponesite puno vode. Na sjevernoj strani zidina nalazi se okrugla Kula Minčeta, sagrađena u 15. stoljeću. U njenoj je gradnji sudjelovao i poznati graditelj Juraj Dalmatinac. Tvrđava Sv. Ivan štitila je ulaz u dubrovačku luku. Na istočnoj strani zidina nalazi se tvrđava Revelin. Sagrađena je u 15. stoljeću radi zaštite grada od turske opasnosti.
Gradska vrata od Pila, zapadni su ulaz u grad. Na njima je bio pokretni most koji se svake noći zatvarao. Središtem grada prolazi široka glavna ulica Stradun. Ona je žila kucavica grada, mjesto omiljenog okupljanja i šetnica Dubrovčana i njihovih gostiju. Ovdje se cijelog dana okupljaju brojni zabavljači, umjetnici i obrtnici sa starim zanatima, koji nastoje posjetiteljima dočarati kako je grad izgledao u nekim prošlim vremenima. Odmah na početku Straduna sa zapadne strane nalazi se Velika Onofrijeva česma, u prošlosti jedan od glavnih izvora vode i dio dubrovačkog vodovoda iz 15. stoljeća. Palača Sponza jedna je od najljepših gotičko-renesansnih palača u Dubrovniku. U Dubrovačkoj Republici u njoj je bila carinarnica, ali i državna blagajna, banka, kovnica novca i škola. Atrij palače bio je glavno trgovačko središte i okupljalište poslovnih ljudi Republike. Danas je u palači smješten Državni arhiv koji čuva povijesnu građu Dubrovačke Republike.
Gradski zvonik sa satom izgrađen je 1444. godine. U potresu 1667. godine bio je znatno oštećen pa je 1929. sagrađen ovaj novi zvonik prema originalnim nacrtima. Pokraj zvonika je gradska loža iz koje se pruža prekrasan pogled na Stradun. A to su samo neki spomenici koje ovaj povijesni grad čuva.

Sakralni spomenici u Dubrovniku

U sakralnim objektima Dubrovnika krije se pravo blago povijesnog graditeljskog i umjetničkog nasljeđa. Vjera je obilježila povijest Republike, bila je utočište i utjeha u vremenima nedaća, te simbolom opstojnosti grada na kamenu. Šetnja velikim crkvama koje su iskazivale moć i važnost vjere u životima ljudi onog vremena, do malih skrivenih kapelica u kojima su se sa Svevišnjim dijelile patnje, tajne i veselja, otkrivanje jedne od najstarijih europskih sinagoga ... vraća nas u povijest, ali istovremeno snažno veže uz današnjicu, jer je najveći dio dubrovačkih sakralnih objekata u funkciji službe Božje.
Crkva sv. Vlaha
Dominira središtem grada, jedan je od najljepših dubrovačkih hramova podignutih u čast nebeskog zaštitnika Dubrovnika, čiji se pozlaćeni kip iz 15. st. i danas čuva u crkvi. Kip sv. Vlaha u ruci drži maketu grada. Crkva potječe iz baroknog doba. Svake se godine u Dubrovniku 3. veljače slavi  Festa sv. Vlaha.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Dubrovčani svoju katedralu zovu Gospa Velika. Sagrađena je 1713. godine u baroknom stilu, na mjestu romaničke katedrale iz 12. st. koja je teško stradala u velikom potresu 1667. Svetište crkve krasi Tizianov poliptih „Uznesenje Marijino“ iz 16. st. Katedrala ima vrijednu pinakoteku i bogatu riznicu. 
Crkva Male braće i Franjevački samostan
Kompleks samostana i crkve teško je stradao u razornom potresu 1667. g. kada ja uništena stara crkva, tada jedna od najbogatijih u Dubrovniku. Crkva je obnovljena u baroknom stilu. Samostanski klaustar, jedan od najljepših u franjevačkom redu, izniman je povijesni i kulturni spomenik. Muzej je smješten u jednoj od najljepših renesansnih dvorana u Dalmaciji i u njemu su izloženi predmeti zlatarskog obrta, relikvije, slike, rijetke knjige, kamena plastika i dio inventara stare ljekarne. Knjižnica Male braće jedna je od najbogatijih i među najstarijim institucijama svoje vrste u Hrvatskoj. Uz vrijedan knjižni fond, posjeduje 206 inkunabula. Ovdje se čuva jedan od dva postojeća primjerka prvog izdanja "Judite" Marka Marulića.
U novije doba dio samostana i crkve stalna su festivalska pozornica Dubrovačkih ljetnih igara. Zbog ljepote, povijesne i kulturne važnosti, samostan i crkva Male braće atraktivno su turističko odredište, nezaobilazno pri posjetu Dubrovniku. 
Crkva sv. Dominika i Dominikanski samostan
Nalazi se na istočnoj strani staroga grada, crkva je jedna od najvećih gotičkih građevina na istočnoj obali Jadrana. Samostan je prepun blaga kulture, povijesti i umjetnosti, poput raspela Paola Veneziana, kao i biblioteke u kojoj je 239 inkunabula. U crkvi i klaustru su  grobovi mnogih znamenitih Dubrovčana, vlastelina, obrtnika, zlatara i slikara.  U dvorištu se nalazi raskošan kameni bunar. Za posjetitelje je otvoreno ljeti od 9-18, a zimi od 9-17.
Crkva sv. Ignacija i Isusovački samostan
Crkvu je gradio krajem 17. i početkom 18. st. najznačajniji graditelj isusovačkog reda Ignazzio Pozzo. Nalazi se u sklopu samostana i glasovitog dubrovačkog učilišta Collegiuma Ragusinuma, gdje su se školovali mnogi znameniti Dubrovčani. Crkva je barokna, a kompleksu se prilazi baroknim stubištem Pietra Passalacquea.

Muzeji u Dubrovniku

Svojom savršenom arhitekturom, bogatom spomeničkom baštinom i poviješću sačuvanom u svakom kamenu, Dubrovnik je i grad muzej, kao i grad s brojnim muzejima. Od prapovijesnih nalaza do recentnih dokumenata što nas vraćaju u ne tako daleke dane Domovinskog rata devedesetih godina 20. stoljeća, dubrovačke muzejske institucije, koncepcijski formirane u specijalizirane muzeje znatiželjniku pružaju mogućnost upoznavanja sa svim segmetnima javnog, privatnog, trgovačkog, pomorskog i onog svakodenevnog života Dubrovnika. Misija  Dubrovačkih muzeja je očuvanje, zaštita, prezentacija i interpretacija lokalnog identiteta, povijesti i kulture Dubrovnika na dobrobit šire javnosti, obrazovanje svih skupina društva i održivo korištenje kulturne baštine.
Dubrovački muzeji vrhunski su primjer upravljanja, prezentacije i održivog korištenja kulturne baštine te referentno mjesto interpretacije povijesne i suvremene baštine grada Dubrovnika.
Domorodni muzej, kao prethodnica Dubrovačkih muzeja, osnovan je 1872. godine na poticaj Trgovačke komore i Općinskoga vijeća. Muzej je bio smješten na prvom katu ondašnje općinske zgrade, a za javnost je otvoren 1873. godine. Njegov nukleus činila je bogata prirodoslovna zbirka, uz koju su osnovane kulturološka, povijesna, arheološka i zbirka narodne radinosti.
Danas su Dubrovački muzeji kompleksna regionalna ustanova koju čini pet specijaliziranih muzeja: Kulturno -povijesni muzej, Pomorski muzej, Arheološki muzej, Etnografski muzej i Muzej suvremene povijesti. Njihovi bogati fundusi izloženi su u spomeničkim objektima najviše kategorije. U tim je prostorima izložena kulturna i umjetnička baština, tradicijska kultura, te povijesno nasljeđe Dubrovnika i njegove okolice.
Kulturno–povijesni muzej smješten je u Kneževu dvoru, sjedištu vlade i stanu kneza Dubrovačke republike. Njegovim stalnim postavom nastojalo se dočarati autentični prostor povijesnoga događanja, a prezentacijom umjetnina iz zbirki predstaviti bogata kulturna, umjetnička i povijesna baština Dubrovačke Republike.
Etnografski muzej smješten je u najvećoj žitnici Dubrovačke Republike Rupe, gdje je, uz autentični povijesni prostor, prikazana i tradicijska kultura dubrovačkoga kraja.
Pomorski muzej se nalazi u tvrđavi sv. Ivana, a njegov stalni postav  prezentira slavnu pomorsku prošlost dubrovačkoga kraja. 
Arheološki muzej još uvijek nema stalni postav. Njegov fundus obuhvaća raznorodnu građu od vremena prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Dio građe je izložen u tvrđavi Revelin u okviru dvije tematske izložbe: „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin – arheološka istraživanja/prostorni razvoj/ljevaonica“.
Muzej suvremene povijest nema stalni postav, a dio građe je izložen u okviru privremene izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu“, postavljene u tvrđavi Imperijal na Srđu. Ovaj muzej čuva građu iz  20. stoljeća, s posebnim naglaskom na vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.).

Prirodne znamenitosti Dubrovnika

Zeleni krajolik Mediterana, plave dubine Jadrana, bijele stijene obale, miris ljekovitih biljaka što rastu na proplancima, povijesni vrtovi, akvarij s najzanimljivijim primjercima morskog svijeta dio su baštine koja se dolaskom u Dubrovnik i njegovu okolicu otkriva i istražuje... Ekologija postaje sve važnijim segmentom našeg života, čuvanje okoliša i život u skladu s prirodom naše su obveze i dužnost. Ponosni smo što se možemo podičiti izvanredno očuvanim spomenicima prirode, najplavijim i najčišćim morima na svijetu, jedinstvenim biljnim i životnjskim vrstama, fascinantnim podzemnim spiljama. Dolazak u Dubrovnik znači i uživanje u plavetnilu mora i neba, jedinstvenim zalascima sunca, te u prirodnim znamenitostima našeg kraja

Na samom zapadnom ulazu u Dubrovnik ušće je rijeke Omble a uzvodno, oko njezinog izvora, u polukrug se nanizalo nekoliko naselja koja čine Rijeku  dubrovačku. Ta fjordovska kotlina poznata je po nizu renesansnih ljetnikovaca iz 15. i 16. st. Među kojima se ističe ljetnikovac obitelji Sorkočević u čijem se okrilju smjestila današnja ACI marina Dubrovnik, ljetno i zimsko utočište brojnih domaćih i stranih brodica. Taj ljetnikovac sa lijepim vrtom i skalama najsačuvaniji je od svih ljetnikovaca koje je dubrovačka vlastela gradila u Rijeci dubrovačkoj. Rijeka dubrovačka je bogata ptičjim vrstama koje tamo žive ili su samo Omblin izvor odabrale kao odmorište na svom dugom putu. Tako ćete dok pijete kavu uz bazen ACI marine Dubrovnik vrlo vjerojatno ugledati patke ili prelijepe labudove kako klize zelenom površinom rijeke. Cijeli predjel Rijeke dubrovačke redovnim autobusnim linijama odlično je povezan sa centrom grada.

Krug oko Cavtata – ugodna, lagana šetnja oko cavtatskog poluotoka. Ova je staza savršena za sve tipove šetača jer je ravna, skrivena od sunca i relativno kratka. Parkirajte auto na glavnom gradskom parkiralištu u Cavtatu i, umjesto da pođete u gradsku šetnju, krenite u suprotnom smjeru i naići ćete na put koji će vas odvesti do obale Jadranskog mora. Bit će to jedna ugodna šetnja koja vam nudi mogućnost odmora u nekom od kafića ili plaža na koje ćete naići prateći stazu, a bit će tu i predivnih mjesta na kojima se možete slikati za uspomenu.

Istraživanje otoka – ova posljednja staza je nešto egzotičnija. Pruža priliku za otkrivanje jednog cijelog mediteranskog otoka pješice. Pogledajte udesno i vidjet ćete otok Šipan. Šipan je najveći otok Elafitskog otočja i još je uvelike neistražen, a uživa bogatu povijest i obiluje florom i faunom. Jedan od najboljih načina za istraživanje čari ovog otoka je da trajektom dođete na jedan kraj otoka, prošećete njegovim središnjim dijelom i vratite se trajektom s drugog kraja. Unutrašnjost otoka je kao svojevrstan prozor u povijest. Vidjet ćete glamurozne ljetnikovce iz doba Dubrovačke Republike, obrasle vinograde i stare crkvice koje će zasigurno privući vašu pozornost. Ili pak posjetite Mljet. Otok Mljet je najveći otok dubrovačkog arhipelaga, otok poznat po pričama i legendama, utočište sredozemne medvjedice. To je otok bogate povijesti, arheoloških i kulturno-povijesnih nalazišta. Na zapadnom dijelu „zelenog" otoka nalazi se Nacionalni park Mljet. Do njega se stiže jednosatnom vožnjom brodom iz Luke Gruž, a povezan je trajektnim vezama i s poluotokom Pelješcem. Luka pristajanja na Mljetu je Sobra, a u sezoni hidrogliser iz Dubrovnika dolazi sve do Polača odakle se mini busom stiže do nacionalnog parka. Na Mljetu postoji mogućnost najma bicikla i manjih vozila, ali za vozila nije dopušten ulaz u nacionalni park. Očarat će vas netaknuta priroda u parku, ljepota Velikog i Malog jezera koji su uskim tjesnacem povezani s otvorenim morem. U sredini Velikog jezera leži otočić Sv. Marija sa benediktinskim samostanom Sv. Marija iz 12. stoljeća uz koji se pristaje malim brodićem. Ne propustite prošetati predivnim šumovitim šetnicama uz obalu jezera. Uživat ćete u staroj borovoj šumi koja seže sve do obale jezera. U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se slikovita lučica Pomenau kojoj je smješten Hotel Odisej, jedini hotel na Mljetu. Pomena je i jedna od ciljnih luka na poznatoj Južnodalmatinskoj regati krstaša koja se već godinama tradicionalno održava na potezu Dubrovnik-Mljet-Orebić.